Pinot Noir (Crni Burgundinac)

Pinot Noir je crna sorta grožđa koja dolazi iz regiona Burgundija u Francuskoj. Pojam "pinot" na francuskom jeziku znači "borova šišarka" i ustaljeno je vjerovanje kako je sorta dobila ime zbog takvog izgleda grozda.

U svijetu postoji veliki broj njenih klonova. 

Ovo je jedna od tri sorte grožđa koje se koriste u kupaži poznatoj pod imenom Šampanjac (Champagne).

Za dobijanje šampanjca koriste se i Pinot Meunier i Šardone. Varijacija pinoa imena Pino noir precoce (Burgundac rani) sazrijeva otprilike deset dana prije njega. Iako su slične rodnosti, od Burgundca ranog dobija se vino nižeg kvaliteta. 

Sadržaj:

• Pinot Noir porijeklo i istorijat
• Geografska rasprostranjenost
• Tipovi i karakteristike Pinot Noir-a
• Temperature služenja
• Kombinovanje sa hranom

Porijeklo i istorijat 

Kao što je već navedeno, Pinot je sorta porijeklom iz francuskog regiona Burgundije, a naknadno je identifikovana i u Šampanji.

Postoje istorijski spisi iz prvog vijeka prije nove ere u kojima je opisana sorta vinove loze veoma slične pinou pod imenom Helvenacia minor. Tada je izrasla do Belgije, što znači da je vrlo moguće da se radi o nezavisnoj domaćoj varijanti Vitis vinifere.

Australijanci vjeruju da je ovu sortu 1805. godine u Sidnej donio Gregori Baksland i dvadesetih godina je koristio u pravljenju vina.

Popularnost ove sorte na ostalim stranama svijeta počinje se povećavati tek sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. 

Geografska rasprostranjenost 

Vodeća je crna sorta Burgundije, posebno u regionu Kote Dior, zbog čega ga često nazivaju crnim burgundcem. Poseban značaj ima i u Šampanji gdje se koristi u proizvodnji pjenušavih vina u kombinaciji sa šardoneom.

Širom Francuske grožđe pinoa se koristi kako za crna vina, tako i za šampanjac. Poznata je pod imenima "Morrilon", "Pineau" i "Noirienr", a u Njemačkoj kao "de Burgunderi" i "Klevner". 

Veliki značaj joj se pridaje  i u Španiji.

Nakon Francuske, najrasprostranjenija je u SAD-u (Kalifornija i Oregon), na Novom Zelandu, u Australiji (Oregon) i na Tasmaniji.

U Njemačkoj je najraširenija crvena sorta grožđa, a može se naći i u Švajcarskoj, Bugarskoj, Austriji, Gruziji, Slovačkoj, Srbiji i Ukrajini. 

Tipovi i karakteristike 

Ova sorta bolje podnosi hladniju klimu od tople i suve, pa je zbog toga napravljeno dosta različitih klonova sa namjerom njihovog prilagođavanja zemljišnim i klimatskim uslovima.

Ne prija joj ni izrazito topla klima zbog njenog ranog početka sazrijevanja. 

Rod se mora postepeno smanjivati, da bi se omogućila proizvodnja dobrog vina. Ima redovnu i normalnu oplodnju. Koeficijent rodnosti iznosi 1,2-1,4. Prinos grožđa može biti mali i srednji (6 000-12000kg/ha).

Loza je slabe rodnosti i sporo dobija plodnost, zbog čega i plodovi dosta rano počinju sazrijevati.

Listovi su obojeni u blijedo-zeleno, srednje veliki, često i okrugli, sa vrlo krznastom donjom površinom. Grozdove čine male, čvrsto nabijene sočne bobice tamno-ljubičaste kože. Većinom su kompaktni. 

Pogodna je za različite terene i ima male zahtjeve po pitanju plodnosti i vlažnosti zemljišta. 

Na plameču i sivu plijesan je slabo otporna, a u slučaju pepelnica, otpornost je veća. Prema niskim zimskim temperaturama pokazuje veliku otpornost, što potvrđuje i činjenica da joj okca počinju mrznuti tek na temperaturi od -22°C do -24. 

Karakteristike vina

Boja i miris vina će najviše zavisiti od klona, te su tako vina u hladnijim regionima  tamno obojena i imaju srednje puno tijelo, s tim što im može nedostajati dubina boje. 

Pinot se u proizvodnji pjenušavih vina, može miješati sa više različitih bijelih sorti.

Osim za ovu vrstu proizvodnje, od nje se dobijaju i crvena vina, rosei i bijela vina. Njena najbolja vina odlikuje svježa, voćna aroma i dugotrajna paleta.

Uprkos tome što je svi smatraju "sortom nad sortama", dosta je zahtjevna i problematična. 

Naša klima joj ne pogoduje toliko, zbog čega ju je teže zaštiti, a posebno u periodu kišnih godina. U procesu proizvodnje problemi se javljaju zbog toga što je vino "neujednačeno i nestabilno", pa se sve do sazrijevanja pojavljuju veliki ciklusi i oscilacije u ukusu. 

Odlikuje je široka paleta aroma, od začinskog bilja, vanilije, šumskog voća pa sve do čokolade i bobičastog voća. Nisu neuobičajene ni arome peperminta. Vrhunsko vino ove sorte grožđa u ustima ostavlja snagu i punoću, gustinu i alkohol i odlično podnosi starenje.

Temperature služenja 

Vina pinoa su veoma podobna za čuvanje. Poslužuju se na 16°C, s tim što se to može činiti i na nešto nižim temperaturama.

Preporučena hrana uz koju se poslužuje 

Pinot čini odličnu kombinaciju sa skoro svakom vrstom hrane: ćuretinom, prepeličjim i mesom od fazana, crvenim voćnim sosovima i tvrdim sirevima. Dobro se slaže sa mesom divljači, lososom i tunjevinom, crvenim mesom, teletinom i jagnjetinom. 

Zaključak 

Od ove sorta grožđa, pored svih poteškoća koje je prate, dobijaju se izuzetno dobra vina, pratioci raznih vrsta hrane i osvježavajući alkoholni napitak, odličan ako se pije u dobrom, probranom društvu.